preskoči na sadržaj
Literarni kutić

Zaštita prirode

   Čovječanstvo već dugo zagađuje okoliš ne mareći za svoje zdravlje i budućnost. Ljudi nisu ni svjesni koliko zagađuju okoliš na razne načine, od papirića čokoladice sve do starih kućanskih uređaja. Na svijetu je tek jedan posto pitke vode. Jedan poznati književnik je rekao: „Kad bi vodu svijeta podijelili svim ljudima, nitko ne bi bio žedan.“ Očuvajmo Zemlju, ne dopustimo njezino uništenje. Ljudi zagađujući Zemlju uništavaju staništa mnogih životinja i biljaka. Na taj način izumiru brojne vrste živih bića. Vlade dvjestotinjak država potpisujući Konvenciju o biološkoj raznolikosti, odgovorne su za sprječavanje masovnog izumiranja vrsta i nestajanje prirodnih staništa. U područjima gdje živi više vrsta različitih biljaka i životinja su parkovi prirode i rezervati. Tu je zabranjeno paliti vatru, trgati cvijeće ili kampirati. Konvencija o prirodnoj raznolikosti propisuje da razvoj industrije, poljoprivrede i tehnologije u budućnosti mora biti takav da se iz prirode ne uzima ništa što ona ne može obnoviti. U godini dana ne smije se uloviti više riba nego izraste iz mlađi, u šumi se može posjeći samo toliko drveća da šuma ne nestaje, A u rijeku se smije unijeti toliko otpadnih tvari koliko ih se prirodnim procesima može razgraditi. Tako će prirodni resursi biti trajno dostupni svim ljudima još  mnogo godina. Čovjekovo upravljanje prirodom još nije takvo pa su zato mnoge vrste živih bića ugrožene ili su izumrle, a netaknute prirode sve je manje. Neke vrste živih bića naročito su ugrožene. Danas je, primjerice, ostalo samo šesto do sedamsto planinskih gorila, dvjesto do petsto filipinskih orlova i oko tisuću šesto panda. Zabranjeno je trgovati ugroženim vrstama i loviti ih. Mora im se osigurati dovoljno prirodnog staništa da se mogu nesmetano prehranjivati i razmnožavati. Iz hrvatskih šuma zbog pretjeranog lova nestao je ris. Godine 1973. na Kočevskom u Sloveniji naselili su tri mužjaka i tri ženke koje su uvezli iz Slovačke i zahvaljujući tome danas u Hrvatskoj živi između trideset i pedeset risova. Danas je u Sloveniji ugrožen i vuk, medvjed, vodozemci i neke vrste šišmiša. Runolist je ugrožena biljka. Klima također uvjetuje promjene na Zemlji. Uzrok promjene klime je učinak staklenika.  Određeni postotak Sunčevih zraka odbija se od površine Zemlje i vraća nazad u atmosferu. Dio toplinskih zraka iz atmosfere vraća se na Zemlju jer ne mogu probiti Zemljin omotač koji se sastoji od ugljičnog dioksida i metana. Zbog industrijskog zagađenja, izgaranja fosilnih goriva, ugljena i nafte krajem 20. i početkom 21. stoljeća, učinak staklenika se povećava. Sve više topline iz atmosfere vraća se na Zemlju. Količina ugljičnog dioksida i metana u Zemljinom omotaču se povećava, temperatura se povisuje i mijenja se klima. Takav sastav atmosfere negativno djeluje na biljni i životinjski svijet na Zemlji. Kisele kiše štetne su za biljni pokrov na Zemlji kao i suho taloženje tih čestica na površinu naše Zemlje. Na taj način čovjek svojim djelovanjem putem atmosfere pogubno djeluje na živi svijet na Zemlji.

Matea Škrinjarić, 7.a




Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Marina Ivčin   datum: 17. 4. 2015.

Važni datumi

22.12.2017. - Božićna svečanost

27.12.2017-12.1.2018. - Zimski odmor učenika

 

Priloženi dokumenti:
Kalendar 2017-18.pdf


Satnica škole

Rasporedi zvona dostupni su u prilogu.


Raspored informacija

Raspored informacija za roditelje dostupan je u prilogu.


Školska himna

Školsku himnu napisala je učenica bivšeg 8.b razreda Monika Zmiša, a uglazbila ju je profesorica glazbene kulture Matea Petrić.

Ona nije najveća na svijetu
al' je za nas ponos na planetu.
Ona je najbolja za svoje đake
kao i učitelj što stvara prvake.

Nagrađena je za vrt najljepši
s ravnateljicom koja nam se smiješi.
Naša je škola mjesto sreće
u zimsko jutro i ljetno veče.

U vrtu Ksaver Šandor Đalski
blista nam bista,
a zastava vije se do neba
dok Đalski vječno djecu gleda.

Svih osam godina ovdje smo proveli,
svoje smo glave znanjem punili.
A kad je vrijeme odlaska
nikome nije do rastanka.


E-nasilje

Nasiljem se ne smatra samo fizički udarac, već i vrijeđanje, omaložavanje i iskorištavanje djece putem interneta. Ukoliko smatrate da ste žrtva elektroničkog nasilja ili pak poznajete takvu osobu ili situaciju, prijavite to klikom na "Crveni gumb".


Tražilica



Brojač posjeta
Ispis statistike od 16. 10. 2011.

Ukupno: 314426
Danas: 186




preskoči na navigaciju