U ponedjeljak, 4. studenoga, učenici 5.b čitali su časopise u knjižnici. Odabrali su obrazovni članak u Meridijanima i Drvu znanja i napisali sažetak članka. Pročitali su svoj sažetak obrazovne teme te predstavili časopise kao izvor informacija.

Upoznali su teme koje se odnose na prirodne znanosti, o maslinarstvu na otoku Pagu, lavu kao kralju životinja i lavini kao prirodnoj nepogodi u gorskim predjelima.

Učenici su usmeno izrazili osobni stav o pročitanom tekstu te pismeno zaključili glavnu misao teksta.

Članak „Lunski maslinici“ u časopisu Meridijani

   Lunski su maslinici najstariji u Hrvatskoj, više od tisuću godina, na istočnim obalama Mediterana, očuvani u izvornom obliku. Na području Luna na Pagu stoljećima su očuvane samonikle divlje masline. Masline se tu beru ručno na tradicionalan način, pomoću ljestvi i grablja. S jednog stabla ubere se tristo pedeset kilograma maslina. Masline se strojno drobe i melju. U centrifugalnoj preši odvaja se zeleno maslinovo ulje. Glavna je misao članka da je maslinarstvo vrlo korisno zbog maslinovog ulja koje se dobije preradom maslina.

                                                                                                                  Leonardo Tišinić, 5.b 

Tekst „Lav kralj životinja“ u časopisu Meridijani  

   U napoznatijem nacionalnom parku Afrike Serenjetiju u Tanzaniji žive najrasprostranjenije populacije afričkih lavova. Novinar i reporter Davor Rostuhar promatrao ih je baš na toj lokaciji, a potom i snimio.

U Africi je do kraja 20. stoljeća lavova bilo posvuda, no danas obitavaju samo u istočnoj i južnoj Africi. No i ondje populacija lavova drastično opada, kao i u Aziji i Indiji gdje je danas samo mala skupina lavova preživjela.

Glavna je misao teksta da je lav nakon tigra najveća mačka na svijetu, mužjak je dužine dva metra, a težine oko 190 kilograma. Jači su od drugih predatorskih vrsta s kojima se bore za lovinu: hijena, leoparda, geparta, divljih pasa i drugih.

Kiara Sumpor, 5.b   

Članak „Lavina“ u časopisu Drvo znanja

   Kada se velika količina snijega nakupi na nekoj planini, nastaje lavina. Riječ lavina potječe od grčke riječi labina, što znači klizanje tla. Lavine su najčešće gomile snijega koje se obrušavaju niz padine planina, a mogu biti i kamene, ledene ili zemljane. Lavina započinje na dijelu na kojem počinje pomicanje snijega, obično na nagibu padine izloženom vjetru i suncu. Staza lavine je između zone nastanka i zaustavne točke lavine. Staza je najznačajniji dio puta lavina,  na kojem lavina postiže svoju najveću brzinu. Završni dio lavine je odlaganje. Na tom dijelu puta lavina gubi svoju brzinu, a snijeg se počinje taložiti u dolini, zaravni ili na suprotnoj strani padine na kojoj je nastala.              

Glavna je misao članka da se snježna lavina brzo kreće niz obronak planine brišući sve pred sobom, kada velika količina snijega nadjača otpor kose padine.

                                                                                                                          Lukas Lukić, 5.b