Blok sat medijske kulture u 8.a održan je u korelaciji Hrvatskoga jezika i knjižnice. Vezan je uz lektiru i film Ante Babaje „Breza“ te filmske pojmove. Učenici su vidjeli prezentaciju koja se odnosi na film prema kojoj su kasnije radili u paru u osam skupina. U početnom zadatku trebali su usporediti početak pripovijetke i filma pa su zaključili da pripovijetka počinje opisom Janičinog života u obitelji Labudan, a film panoramskim prikazom brežuljkastog krajolika. Prepoznali su da je to opći ili total plan, dok krupni plan prikazuje Janičin lik.  Istaknuli su narativno spajanje kadrova kojim se ostvaruje vremenski i prostorni slijed filmskih slika prema odvijanju događaja. Primijetili su da su u tom slijedu i filmske slike kojima se radnja retrospektivno vraća u prošlost, a odnose se na Janičina sjećanja. Za korelaciju filmske umjetnosti i povijesti bitno je da film prikazuje način života kajkavskog sela, društvene običaje i način liječenja između dva svjetska rata. Učenici su zaključili da se to bitno razlikuje od ovoga što imamo danas u suvremeno doba. Prepoznali su karakterne osobine likova po postupcima, odnosu likova, Janice i Kate Labudanke, te dijalogu Janice i Marka. Scenografija se odnosi na uređenje prostora u filmu pa su opisali pojedinosti unutarnjeg prostora u domu obitelji Labudan, pokućstvo i posuđe. Kostimograf je odabrao kostime glumaca te su uočili detalje Janičine odjeće kao djevojke kad je odjevena u bijelo i ima bijeli rubac na glavi, suprotno tome jednostavno je odjevena kao snaha, dok Kata Labudan nosi odjeću seoske žene. Opisali su Markov povratak sa svadbe  kod Žugečićevih na kojoj je bio barjaktar u svitanje kada ugleda tanku, bijelu, visoku brezu na rubu šume. Učenici su subjektivno izrazili svoj dojam koji se odnosi na viziju pokojne Janice koja mu se učini visoka, odjevena u bijelo tkanje, sa smiješkom na licu. Učenici posljednje skupine zaključili su filmsku poruku  na temelju Markovog postupka nakon vizije Janice kada uzima sjekiru da posiječe brezu, ali mu ruka klone jer je shvatio da ju je zauvijek izgubio. Iznijeli su da tek tada počinje istinski žaliti za Janicom. Primijetili su izražajnost kajkavskog govora likova u dijalogu što se odnosi na dijalošku karakterizaciju. Doživljaj zbivanja i likova uključuje uspjelost redatelja u prikazu filmske radnje snimljene prema istoimenoj pripovijetci.   

Nada Slišković