Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina

Uz zanimljivu korelaciju zemljopisa, prirode i knjižnice nastala je prezentacija o Velebitu.

Prezentaciju pogedajte i pročitajte pod OPŠIRNIJE.

  U utorak,  30.ožuka, održan je sat lektire „Plesna haljina žutog maslačka“ u 1.b razredu.

Na početku sata učenici, potaknuti pitanjima, izrazili su svoj doživljaj bajke o plesu cvjetova jedne proljetne večeri. Opisali su odjeću za ples, ruže u šarenom ruhu, potočnice u modrim haljinama, ljubičicu u ljubičastoj haljini i visibabu u bijelom. Kako maslačak nije imao plesnu haljinu, paučinastu haljinu satkao mu je stari pauk. U središnjem dijelu sata na nastavnim listićima u šest skupina naveli su miševe i vjevericu kao članove plesnog orkestra, krijesnice koje pale svoje svjetiljke po grmovima, zbor kukaca i plesnu paučinastu haljinu maslačka, nježnu poput daha. U nastavku sata čitali su dramatiziranu priču u ulozi božje ovčice, maslačka i pauka. Zaključili su pouku bajke da trebamo pomoći nekome u nevolji, kao što je pauk pomogao maslačku. Potom su napisali priču u nekoliko rečenica.

U završnom dijelu sata crtali su cvijet maslačka, visibabe, potočnice, ljubičice i ruže prema likovnom predlošku iz e-lektire koja im je bila prezentirana.

  „Međunarodno obilježavanje Dana planeta Zemlje traje od 1970. godine. Svjetske ekološke udruge toga dana žele skrenuti pozornost na važnost promjena u ponašanju tvornica, a naročito multinacionalnih kompanija kao i vlade pojedinih država u odnosu na naš planet.  Stoga je bitno da se upitamo što ugrožava našu Zemlju i vrijednost prirode. To se prvenstveno odnosi na vodu, tlo, šume i atmosferu. Smatra se da je jedino čovjek može svojim pozitivnim djelovanjem očuvati prirodu i planet.

Globalno je došlo do promjene klime koju uzrokuju neke države, primjerice Amerika, Rusija, Kina, Velika Britanija, Njemačka i druge. Posljedice toga su negativne pojave u živom svijetu Zemlje. Temperatura bi mogla porasti toliko da bi se razina mora i oceana podigla do 140 centimetara što bi uzrokovalo potopljenost brojnih gradova u priobalnom području, otoka i kultiviranih površina. Promjene bi se mogle dogoditi i na hrvatskim otocima u priobalju što bi ugrozilo gradove uz obalu i na otocima. Pod vodom bi nestali povijesni spomenici kulture kao i prirodne ljepote krških rijeka Dalmacije. Nestao bi Berberov slap na Zrmanji i Skradinski buk na Krki. Promjene može uzrokovati djelovanje čovjeka i potrošačke civilizacije. Promjena klime može ugroziti biljne i životinjske vrste, posebno sjeverne medvjede jer nepovratno gube stanište. Promijenit će se sastav šumske vegetacije. Promjene se mogu dogoditi i na rijekama i jezerima velikog dijela zemlje. Kako nema snijega na planinama poput Dinare i Velebita, u travnju su dalmatinske rijeke oskudne vodom zbog male količine snijega koji se tamo u to doba otapa. Češće dolazi do poplava.

Siromašne zemlje prodaju kišne šume multinacionalnim kompanijama. Prašume iz atmosfere uzimaju ugljični dioksid, a otpuštaju kisik. Tako smanjuju učinak staklenika. Kišnih je šuma na 3% kopna Zemlje gdje je 50% biljnih i životinjskih vrsta. Učinak staklenika je uzrok promjene klime. Dio Sunčevih zraka odbija se od površine Zemlje i vraća u atmosferu. Dio tih toplinskih zraka iz atmosfere vraća se ponovno na Zemlju jer ne mogu proći Zemljin omotač koji se sastoji od ugljikovog dioksida i metana. Učinak se staklenika u novije doba znatno povećava. Toplina koja se iz atmosfere ponovno vraća na Zemlju povećava temperaturu te uzrokuje promjenu klime jer se povećava količina stakleničkih plinova, naročito ugljikovog dioksida i metana. Njihova se emisija u Zemljinom omotaču povećava zbog industrijalizacije, izgaranja fosilnih goriva, ugljena i nafte. Tako se zatvaraju 'rupe' kroz koje višak topline prolazi u više slojeve atmosfere. Taj se dio topline ponovno vraća na Zemljinu površinu uzrokujući njeno zatopljenje. Industrijske zemlje odbijaju uvesti postupno smanjenje emisije ugljičnog dioksida te štete cijelom čovječanstvu otežavajući daljnju borbu protiv promjene klime.“  /Ekološki glasnik, ožujak/travanj 2007./

Informacijski program knjižnice za TRAVANJ 2021. nalazi se pod OPŠIRNIJE.

Kurija Baračevina, ljepotica puna priča iz prošlosti, smještena je nedaleko naše matične škole u Donjoj Zelini. To je bio razlog za malo povijesno istraživanje o obitelji Barač i njenom najpoznatijem predstavniku Milutinu Baraču. Rijetki, naime, znaju da je taj kemijski inženjer i naftaš u svoje vrijeme bio svjetski poznat…

Naša učenica Lucija Škrapec napisala je tekst upravo o njemu. Kliknite pod OPŠIRNIJE i saznajte sve o našem poznatom mještaninu.

Prezentaciju  Vjekoslava  Majera „IZ DNEVNIKA MALOG PERICE” i usporedba s filmom "Tko pjeva, zlo ne misli! pogledajte u prilogu.

KORELACIJA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽNICE

Prezentacija o Danu voda nalazi se u prilogu.

Informacijski program knjižnice za ožujak 2021. nalazi se u prilogu.

  U četvrtak, 18.veljače, održan je sat lektire „Bijeli jelen“ u 3.a razredu.  Nakon uvodne riječi  o Vladimiru Nazoru kao profesoru i piscu, učenici su u razgovoru zaključili koje su bajkovite pojedinosti priče što je čine bajkom. Iznijeli su događaje koje su ispričali svojim riječima. Dojmio ih se susret Zlatokose s košutom koju je spasila od lovaca i njezin ostanak u jelenskom ležaju kao čovječje lane što je zaključilo vijeće životinja. Učenici su prepoznali pozitivne i negativne likove po njihovim postupcima, a najpozitivniji lik je Zlatokosa jer pomaže ljudima te razumije govor životinja. Zanimljivo im je što se navodi u priči da svatko ima svoju zvijezdu na nebu po rođenju zato što je Zlatokosi orao pokazao njezinu sjajnu zvijezdu. Opisali su odrastanje Zlatokose i bijelog jelena koji je ponese na svojim leđima da promatra svijet. Spoznali su da pisac u poanti poručuje čitateljima da se bijeli jelen kojeg su ranili lovci, a knez Ulrik odnio u svoj dvor, treba vratiti šumi, a čovječje lane ljudima. Završetak priče bio im je dirljiv jer su na vjenčanje Zlatokose i Ulrika stigli svi kojima je Zlatokosa pomogla kao i bijeli jelen. Kako više nije živjela u jelenskom ležaju, nije razumjela govor životinja pa ni jelena koji je htio da se vrati u šumu. Kao vranjska kneginja nije ga više nikada vidjela. U završnom dijelu sata učenicima je prezentirana prezentacija o priči, a svoje su misli o Zlatokosoj, njenom životu u šumi i šumskim životinjama, jelenu Vitorogu, košuti i bijelom jelenu, svoj osobni doživljaj i pouku priče zapisali na nastavnim listićima te usmeno izlagali.

 Pod opširnije se nalazi i prezentacija o Bijelom jelenu.                                                                                                                          Nada Slišković

Prezentaciju o pokladama i pokladnim običajima nalazi se u prilogu.

Informacijski program knjižnice za veljaču 2021. nalazi se u prilogu.

Programi za Godinu čitanja nalaze se u prilogu.

Informacijski program knjižnice za siječanj 2021. nalazi se u prilogu.

Informacijski program knjižnice za prosinac  2020. nalazi se u prilogu.

Pripovijetka -  Duga nalazi se pod OPŠIRNIJE.

Prezentacija o Ezopovim basnama nalazi se pod OPŠIRNIJE.

Bajka o ribaru i ribici nalazi se pod opširnije.

Informacijski program knjižnice za studeni  2020. nalazi se u prilogu.

Blok sat medijske kulture u 8.a održan je u korelaciji Hrvatskoga jezika i knjižnice. Vezan je uz lektiru i film Ante Babaje „Breza“ te filmske pojmove. Učenici su vidjeli prezentaciju koja se odnosi na film prema kojoj su kasnije radili u paru u osam skupina. U početnom zadatku trebali su usporediti početak pripovijetke i filma pa su zaključili da pripovijetka počinje opisom Janičinog života u obitelji Labudan, a film panoramskim prikazom brežuljkastog krajolika. Prepoznali su da je to opći ili total plan, dok krupni plan prikazuje Janičin lik.  Istaknuli su narativno spajanje kadrova kojim se ostvaruje vremenski i prostorni slijed filmskih slika prema odvijanju događaja. Primijetili su da su u tom slijedu i filmske slike kojima se radnja retrospektivno vraća u prošlost, a odnose se na Janičina sjećanja. Za korelaciju filmske umjetnosti i povijesti bitno je da film prikazuje način života kajkavskog sela, društvene običaje i način liječenja između dva svjetska rata. Učenici su zaključili da se to bitno razlikuje od ovoga što imamo danas u suvremeno doba. Prepoznali su karakterne osobine likova po postupcima, odnosu likova, Janice i Kate Labudanke, te dijalogu Janice i Marka. Scenografija se odnosi na uređenje prostora u filmu pa su opisali pojedinosti unutarnjeg prostora u domu obitelji Labudan, pokućstvo i posuđe. Kostimograf je odabrao kostime glumaca te su uočili detalje Janičine odjeće kao djevojke kad je odjevena u bijelo i ima bijeli rubac na glavi, suprotno tome jednostavno je odjevena kao snaha, dok Kata Labudan nosi odjeću seoske žene. Opisali su Markov povratak sa svadbe  kod Žugečićevih na kojoj je bio barjaktar u svitanje kada ugleda tanku, bijelu, visoku brezu na rubu šume. Učenici su subjektivno izrazili svoj dojam koji se odnosi na viziju pokojne Janice koja mu se učini visoka, odjevena u bijelo tkanje, sa smiješkom na licu. Učenici posljednje skupine zaključili su filmsku poruku  na temelju Markovog postupka nakon vizije Janice kada uzima sjekiru da posiječe brezu, ali mu ruka klone jer je shvatio da ju je zauvijek izgubio. Iznijeli su da tek tada počinje istinski žaliti za Janicom. Primijetili su izražajnost kajkavskog govora likova u dijalogu što se odnosi na dijalošku karakterizaciju. Doživljaj zbivanja i likova uključuje uspjelost redatelja u prikazu filmske radnje snimljene prema istoimenoj pripovijetci.   

Nada Slišković

Učenici 6.c na satu razrednog odjela u utorak, 13. listopada, pisali su sažetak obrazovnog teksta. U časopisu „Drvo znanja“ čitali su obrazovne sadržaje jer ga je kao dodatni izvor znanja i informacija u nastavi odobrilo Ministarstvo obrazovanja i znanosti. Odabrali su različite teme radeći u skupinama. Zanimljiv im je bio tekst o kukcima, primjerice osi, pandi, vješticama u srednjem vijeku i zračenju u današnje suvremeno doba. Čitajući obrazovni tekst učenici obogaćuju svoje znanje, a pišući sažetak teksta pokazuju da znaju izraziti što je bitno i to memorirati.

Prezentacija je dostupna u prilogu.

Stjepan Lice

KRUH OD SRCA

Priča objavljena u časopisu Prvi izbor rujan / listopad 2019.

  Otkad se Lovorka sjeća, njezina je baka za Dan kruha pekla osobit kruh: veliki kruh u obliku srca.  Redovito ga je pekla i dok je Lovorka išla u jaslice, pa u vrtić, a i sada kada već ide u školu. Lovorka je bila jako ponosna na bakin kruh. Zvala ga je „kruh od srca“. Kad je učiteljica najavila da će sljedećeg dana biti proslava Dana kruha, Lovorka je bila sigurna da  to njezina baka već sigurno zna, I uistinu, baka joj je, kao uvijek, ispekla kruh, stavila ga u lijepu košaru, ukrasila ga i omotala celofanom. Lovorka ga je ponosno unijela u razred i stavila na svoju klupu.  „Kakav si to kruh  donijela?“ – pitala su je djeca. „Kruh od srca“ – odgovorila im je sigurnim glasom. No, kad su odmotali kruh i uklonili ukrase, vidjeli su da kruh nije u obliku srca, nego u obliku Sunca. „Kakvo ti je to srce?!“ – narugao se Lovorki jedan učenik. „Između srca i Sunca nema neke velike razlike“ – rekla je učiteljica. „Što je srce čovjeku, to je Sunce svijetu.“ A kada su poslije jeli kruh koji je ispekla Lovorkina baka, svi su se učenici složili da je, kao i uvijek, izvrstan.  „Ipak je to kruh od srca“ – zaključila je učiteljica, „jer samo se od srca može ispeći tako dobar kruh.“ Svi su se s time složili. I Lovorka je, kao i uvijek, bila sretna. 

Prema programu knjižnice za rujan održan je sat lektire „Crvenkapica“ braće Grimm u 1.b razredu. U uvodnom dijelu sata učenici su upoznali lektiru za 1. razred: Grimmove bajke, priču „Pale sam na svijetu“, „Male priče o velikim slovima“, „Kako se gleda abeceda“,  „Hrabrica“, „Leteći glasovir“, „Tri medvjeda i gitara“,  „Kako sanjaju stvari“ i „Plesna haljina žutog maslačka“. U razgovoru o braći Grimm naveli su njihove najljepše bajke, kao „Snjeguljica“, „Pepeljuga“, „Crvenkapica“, „Trnoružica“, „Ivica i Marica“, „Vuk i sedam kozlića“ i „Tri praščića“. Nakon čitanja bajke „Crvenkapica“ i emocionalne stanke učenici su izrazili svoj doživljaj priče. Iznijeli su da je Crvenkapica bila neoprezna kad je skrenula na proplanak uz puteljak brati cvijeće i rekla vuku gdje je bakina kuća. Zaključili su pouku bajke po kojoj ne treba razgovarati s nepoznatima. U završnom dijelu sata učenici su po skupinama na kolaž papiru od pomiješanih  slova složili ime Crvenkapica, rješavali nastavne listiće spajanjem pojmova i dijelova rečenice koji se odnose na događaje u priči. Naposljetku su crtali likove iz priče.

Nada Slišković

Informacijski program knjižnice za rujan 2020. dostupan je u prilogu.

U prilogu su dostupni popisi lektira u školskoj godini 2020./2021. za niže i više razrede.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Ovdje su dostupne prezentacije Zagreb, glavni grad Hrvatske i Zagreb kao književna tema.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Priča autorice Sonje Tomić dostupna je OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

Prezentacija je dostupna u prilogu.

Dokument je dostupan OVDJE.

Prezentacija je dostupna OVDJE.

prezentacija Anto Gardaš

prezentacija Oscar Wilde

Prezentacija je dostupna u prilogu.