preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina

Login
Satnica škole

Raspored zvona i raspored jela i polasci autobusa u školskoj godini 2020./2021.

Važni datumi

7.9. prvi dan nastave prvog polugodišta

23.12. Božićna priredba

18.1. prvi dan nastave drugog polugodišta

24.5. Dan škole

22.2. Projektni dan

4.6. Projektni dan

        

Priloženi dokumenti:
Novi kalendar 2020-2021.png

VAŽNO!

Podsjećamo učenike na pridržavanje općih mjera zaštite (prema preporukama Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo):

• redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola,
• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite u koš za otpad te operite ruke,
• izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.

U prilogu su Preporuka Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Preporuka o postupanju u odgojno-obrazovnim ustanovama Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Priloženi dokumenti:
Preporuka.docx
Preporuka - MZO.pdf

Veliko je srce škole!

Poveznice

LiDraNo 2020.

Tražilica
Brojač posjeta
Ispis statistike od 16. 10. 2011.

Ukupno: 532862
Ovaj mjesec: 4627
Ovaj tjedan: 8
Danas: 8
Školski dokumenti

Školske e - novine

Cintek

2020./2021.

Sandučić povjerenja

Vaša pitanja, prijedlozi, problemi.

Zakoni i pravilnici

Školski projekt zaKAJ

Školski jelovnik

siječanj  2021.

matična i područne škole

produženi boravak

Videodružina Ksaver

Kalendar
« Siječanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Školski projekt zaKAJ
Ole i Trufa
Ivana Tuđan / datum: 21. 1. 2021. 15:18

Šuma je bila velika i gosta, puna sake vrste listopadnoga drieva. Bil je mesec studeni. Obične je to vrieme kad je jake zima i dugudi se da več curi i snieg, al' ovaj studeni je bil topel. Mogle se je misliti da je lete kad ne bi sa šuma vila zasipana z listijem. Pune je kukcuv puginule. Boža stvorejna znaju da je to same jeden diel života.

Na drievu tere je zgubile svoje listije i po podu se je prostrel gujn. A na drievu su ustali još same dva lista. Jen se je zval Ole, a drugi Trufa.  Ole i Trufa ostali su skupa viseti na drievu. Preživljavali su dejžđe, ladne nojči i jake vetre dok je fejst puhale. I još su se naviek držali na vrhu drieva. No, Ole i Trufa su verovali da odgovor leži vu velike lubavi koju oni osiečaju jeden za drugoga. Ole je stalne hrabril Trufu v sake prilike i neprilike. Kad je bile vrieme najvekših nevriemenov, oluji i kad su striele pucale i mujne sievale, a veter je trgal listije i grajnije. Ole je preklinal Trufu: „Drži se, Trufa! Drži se kaj god moreš, jake čvrste!“

Za vrieme ladnih nojči Trufa bi se žalika: „Moje je vrieme došle, ali ti se čvrste drži!“

„Zakaj? Bez tebe moj život je bezveze, ak ti upaneš i ja bum opal na pot!“

„Ne, Ole, nemoj to napraviti! Tak duge kolike list more ustati, naj onda ustane. Naj onda utiti. Sad se visi na tome ostaješ li z menu.“

„Ole, tvoje su rieči tak slatke, al nisu istinite. Ti znaš da više nisem liepa. Sa sam gubava i soki su mi se pusušili. Ja sem zgubila se, a same mi je ustala lubav za te.“

„Rekel ti bum nekej, Trufa. Nigdar te nisam volel kolke te sad volim!“

„Zakaj, pa ja sem sa žouta!“

„Šte veli da je zelena boja liepa, a žouta nije? Se su jednak liepe.“
 

Dok je Ole govoril uprave te rieči, dugodile se one čega se Trufa bojala. Došel je veter i utrgel Olu z grajnija. Trufa je drftala i sa treperila pak se činile da bu i nou strgal, al držala se je čvrste. Gledela je Olu kak curi i zvala ga: „Ole! Ole! Vrni se, Ole! Ole!“

Trufa je ustala sama na drievu. Ole je opal. Ona je zdržala još jen den i nuoč. Veter ju je unda utrgel i upala je z drieva. Al je opet bila skup z Olom. Kak je puhal veter, skupa su usleteli v zrak i hojdili su zrakem i dale su bili skupa.

(prema priči I. B. Singera na kajkavskom prepričala Josipa Višak, 5.n)


[OPŠIRNIJE]



Cesarićev Šturak na kajkavskom
Ivana Tuđan / datum: 21. 1. 2021. 15:17

Šturak

Douge je v noč popeval sam,

još buden, gda vrt je več spal.

Vuz negovu jasnu u drhtavu popevku

pomalu je ocvataval.

 

Svuoj jedini, tenki, srdačni zvuk

ponavlal je poune put,

Onda je nestale leptirov. A viline lasi

zrakem počneju hojdit.

 

S tišeši i tišeši mu je bil glas,

kak žalosne nekaj da sluti.

Na kraju putelka, neprimetno skorem,

trava se počela žouteti.

 

A gda je k nemu doletel list

več posušen, začkomel je putresen.

Čez grajnije je prešel prigušeni šum:

vu vrtu je bila jesen.

 

(pjesmu Dobriše Cesarića, Šturak na kajkavski su prenijele Josipa Višak i Sabina Sokač, 5.n)


[OPŠIRNIJE]



zaKAJ – poziv učenicima i učenicama!
Ivana Tuđan / datum: 21. 1. 2021. 15:14

Ove godine u projektu zaKAJ oslučili smo se posvetiti prikupljanju kajkavskih riječi, svakodnevnih izraza i poslovica. Kako su naše literarne i novinarske skupine ove godine u većini slučajeva male i nemamo mogućnosti sastajati se kao u redovnoj nastavi, molimo sve učenike koji se žele pridružiti u sastavljanju naših zbirki riječi, izraza i poslovica da se jave voditeljici Lidiji Vešligaj (@lidijavesligaj) putem aplikacije Teams u chat/čavrljanje.

Možete nam poslati sve što zapišete, a za angažman ćete sigurno biti primjereno i vrednovani i nagrađeni. Ne zaboravite da u ovaj zadatak možete i trebali biste u što većoj mjeri uključiti roditelje, djeda, baku i starije koji su (još) pravi kajkavci.

Što se traži? Kaj nam treba?

Kako planiramo izraditi priručni kajkavski tematski rječnik, molimo vas da riječi koje prikupljate organizirate po temi: npr. sve riječi koje znače članove obitelji, pridjevi kojima se opisuju osobe, riječi vezane uz vrijeme i godišnja doba, riječi vezane uz dom i kuću, riječi koje znače boje, nazivi za odjeću i obuću, riječi vezane uz kuhinju itd. Također obratite pozornost na mogućnosti zapisivanja dijaloga, npr. pozdravljanje osoba na dolasku/odlasku, razgovor za vrijeme rada, razgovor za vrijeme druženja. Zanimljivi su nam i opisi narodnih običaja, npr. vezani uz blagdane ili one vezane uz važne događaje u obitelji. Ako znate i uspijete prikupiti poslovice od svojih starijih članova obitelji, svakako napišite kad se koriste i što znače.

U nastavku pogledajte jedan primjer kajkavskog rječnika koji je zapisao naš marljivi učenik Jakov Martinjak iz 6.n.

vajnkuš – jastuk

dede – djed

bratec – brat

očalini – naočale

dvorišče – vrt

obluk – prozor

lojtre – ljestve

kartašlin – novčanik

gunj – deka

šporet – peć

balta – sjekira

fierung – zastor

škatula – kutija

fertun – pregača

 

kikla – haljina

jambrela – kišobran

kladivec – čekić

komora – soba

kupica – čaša

lagef – bačva

postela – krevet

pocek – prag

rubača – košulja

stekle – staklo

stolec – stolac

štumfi – čarape

vura  - sat

šlape – papuče

štagel – štagalj

 

 

 


[OPŠIRNIJE]



1. Intervju - Diana Brcković
Marina Grugan / datum: 18. 12. 2019. 14:00

Čovjek je kovač svoje sreće.

DIANA BRCKOVIĆ, profesorica hrvatskoga jezika

U ovom razgovoru otkrit ćete tko je romantična duša naše škole, čime se bavi u slobodno vrijeme i čega se rado prisjeća iz djetinjstva u Varaždinu.

Razgovarale Ema Ninković i Lana Grgić, 6. n


[OPŠIRNIJE]



2. Intervju - Marijana Čolig
Marina Grugan / datum: 18. 12. 2019. 13:57

Najvažniji savjetnici bili su mi roditelji.

MARIJANA ČOLIG, profesorica geografije 

U razgovoru s profesoricom Čolig saznali smo da oduvijek voli rock-glazbu. No, hoće li se uskoro početi baviti politikom, saznajte u intervjuu.

Razgovarale Ema Ninković i Lana Grgić, 6. n


[OPŠIRNIJE]



3. Intervju - Lidija Hasnek
Marina Grugan / datum: 18. 12. 2019. 13:55

Volim njemački jer sliči matematici.

LIDIJA HASNEK, profesorica matematike i fizike

Da je matematika zabavna, oduvijek znaju svi kojima predaje profesorica Hasnek. Pitate se zašto? Zato što uvijek ima spreman vic, čak i na račun matematičara.

Razgovarala Leona Mešter, 6. n


[OPŠIRNIJE]



4. Intervju - Ivana Čegec
Marina Grugan / datum: 18. 12. 2019. 13:51

U školi smo zbog svog poziva, želje da prenosimo znanja djeci

IVANA ČEGEC, profesorica povijesti i geografije

Razgovarali smo s profesoricom Čegec koja nam je otkrila da voli djecu, školu, povijest i dobre knjige. A i tko joj svaki dan vraća osmijeh na lice…

Razgovor vodili Leona Mešter i Luka Habek, 6.n


[OPŠIRNIJE]



5. Intervju - Mirko Jeleč
Marina Grugan / datum: 18. 12. 2019. 13:46

Budi pošten, dobar, slušaj starije, ne laži jer u laži su kratke noge, svakog pristojno pozdravi…

MIRKO JELEČ, vjeroučitelj

Razgovor s omiljenim vjeroučiteljem snimali smo (a gdje drugdje nego) na satu vjeronauka. Bilo je tu i radoznalih upadica, no dobili smo odgovore na sva pitanja.

Razgovarale Ema Ninković i Leona Mešter, 6. n


[OPŠIRNIJE]



Martinje i običaj krštenja mošta
Marina Grugan / datum: 9. 11. 2019. 23:09

Kako se Martinje slavi u našem Prigorju, tko ima koju ulogu u običaju krštenja mošta i ''proglašenju'' mladog vina, saznajte u videu koji su snimili učenici 8.b, a ako i sami želite izvesti sličan običaj kod kuće, tu je, u nastavku, i kajkavski tekst iz pera učenika Leona Prugovečkog.


[OPŠIRNIJE]



Kreativna čitaonica
Ivana Tuđan / datum: 30. 10. 2019. 17:01
Učenici, polaznici izvannastavne aktivnosti Kreativna čitaonica odlučili su dati svoj mali doprinos školskom projektu zaKAJ. S puno ljubavi prema kajkavskoj riječi  odrecitirali su nekoliko pjesmica. Nekolicina učenika prevela je kiticu jedne pjesmice, koja ih je posebno impresionirala, sa štokavskog na kajkavsko narječje. Pogledajte i poslušajte male, kreativne kajkavce.
 

Pripremila učiteljica Štefica Antolković


[OPŠIRNIJE]



Pjesme s Malog kaja v Zelini
Marina Grugan / datum: 29. 10. 2019. 15:32

Pjesme kojima se naša škola predstavila na Malom kaju v Zelini donosimo u nastavku. Uživajte v toploj domačoj rieči…


[OPŠIRNIJE]



Rezultati fotonatječaja „Idemo u berbu!“
Marina Grugan / datum: 16. 10. 2019. 12:50

Na natječaj koji je trajao mjesec dana pristiglo je više od 70 fotografija učenika matične i područnih škola. Fotografije koje smo prikupili procijenio je stručni žiri u sastavu Martina Jeren, voditeljica videodružine i Jasenko Dominović, profesor likovne kulture. Odabrali su 20 fotografija za školsku izložbu čiju je izradu svojim fotografskim uslugama podržao zelinski studio Videomix kojima ovime ujedno zahvaljujemo na podršci. Fotografije s izložbe pogledajte u galeriji.

Na temelju izložbe zatim su odabrani najuspješniji učenici i učenice koji su pokazali interes za fotografiju, a ujedno su dokazali i svoju ljubav prema zavičaju u vrijeme berbe jesenskih plodova kao i spremnost na pomaganje u obiteljskim poslovima, što je za svaku pohvalu.

Nagrade će uz Dane kruha i plodova zemlje u školi primiti učenici čiji su se radovi istaknuli izborom motiva, kadra, ugođaja, neobičnom idejom i kreativnošću pristupa, a to su Luka Jonak, Jan Grozaj, Helena Brcković iz matične škole te Lana Grgić i Lucija Škrapec iz PŠ Nespeš. Nagrađene fotografe i njihove fotografije pogledajte u galeriji.

Zahvaljujemo sponzorima, studiju Videomix i izdavačkoj kući Alfa na darovima koje su omogućili za naše učenike.

Lidija Vešligaj


[OPŠIRNIJE]



Njemački u špajzi i drugdje
Marina Grugan / datum: 27. 9. 2019. 11:30

Jeste li znali da se neke njemačke riječi mogu pronaći na kajkavskom na svakom koraku. Primjerice, ako zakoračite u špajzu – tu je cukor, mela, štaub, grincajg, špek, štrudla…

A tek u automehaničarsku radionicu – tu su šarafi, cange, auto, kuplung, sajla…

Sve su to učenici iz 5.a: Sara Pavičić, Elena Šarutančec, Ema Barković i Sara Slabe istražili u miniprojektima u sklopu nastave njemačkoga jezika te svoje rezultate istraživanja povodom Europskog dana jezika.

pripremila Slavica Linski, prof.


[OPŠIRNIJE]



I kajkavski među europskim jezicima – 8.b zna zakaj!
Marina Grugan / datum: 27. 9. 2019. 11:22

Na inicijativu Europske komisije i Vijeća Europe od 26. rujna 2001. godine obilježava se Europski dan jezika. Ta godina, proglašena Europskom godinom jezika, uključila je milijune ljudi koji su u svojim državama slavili jezičnu raznolikost Europe te poticali i promicali učenje jezika.

U našoj su školi učenici 8. b razreda Europski dan jezika obilježili izradom dvaju plakata. Na jednom su objasnili što je Europski dan jezika i zašto se održava te su prevodili riječi hrvatskog jezika na odabrane europske jezike. Na drugom su plakatu samostalno prikazali različitost hrvatskog jezika navodeći kako se pišu iste riječi na trima različitim narječjima našeg jezika.

Osobitu pozornost posvetili su našem kajkavskom narječju. Učenici su osvijestili jezičnu raznolikost i bogatstvo našeg hrvatskog jezika, ali i ponešto naučili o kulturnoj različitosti Europe.

pripremila Diana Brcković, prof.


[OPŠIRNIJE]



Fotonatječaj – Idemo u berbu!
Marina Grugan / datum: 12. 9. 2019. 22:08

U sklopu školskog projekta zaKAJ pozivamo sve učenike i učenice naše škole da nam pošalju svoje fotografije s motivima berbe jesenskih plodova – berbe grožđa, voća, povrća… Svoje fotografije (najviše pet fotografija po učeniku) molimo pošaljite na e-mail: kajkavskiuskoli@gmail.com


Najbolje fotografije izabrat će stručni žiri i članovi fotokluba škole te će biti objavljeni i predstavljeni na Danima kruha i plodova zemlje.


[OPŠIRNIJE]



Proslavljena 144. obljetnica rođenja Dragutina Domjanića – 12. rujna
Marina Grugan / datum: 12. 9. 2019. 21:55

Godine 1875. na današnji je dan rođen pjesnik Dragutin Domjanić, velikan kajkavske riječi. Proslavio se svojim pjesmama koje je objavio u tri zbirke: Kipci i popevke, V suncu i senci i Po dragomu kraju. Bio je jedan od čuvara kajkavskoga narječja, uz Matoša, I.G. Kovačića, Galovića i Krležu, te poticateljsvijesti o tome da je kajkavski dio hrvatske baštine i naše višestoljetne kulture i književnosti.


Premda su danas naši učenici izloženi stranim jezičnim utjecajima, još uvijek u svojem domu, u društvu s prijateljima, u školi – govore kajkavski. Danas s ponosom možemo reći da je kajkavski živ, da je u dobrom društvu, da nas veseli i s nama je svaki dan.


Povodom Domjanićeve obljetnice rođenja na satima hrvatskoga jezika učenici su saznali više o našem Dragecu ili Karleku, slušali njegove uglazbljene pjesme Falu i Kaj, prisjećali se i zapisivali kajkavske riječi – one koje znaju, ali i one koje su pomalo zaboravljene no još se čuju od starijih, pisali Domjanićeve pjesme rukopisom i sastavljali njihove prepjeve – kako na hrvatski tako i na engleski jezik, pokazujući time temeljito razumijevanje kajkavskoga narječja, jezika koji nas povezuje s precima unatrag već šest stoljeća. Više o svemu pogledajte u fotogaleriji.

Pripremila Vešligaj Lidija, prof. hrvatskog jezika.


[OPŠIRNIJE]



Počeo školski projekt zaKAJ
Marina Grugan / datum: 12. 9. 2019. 21:50

U školskoj godini 2019./2020. u našoj će se školi provoditi školski projekt posvećen kajkavskom jeziku i kulturnoj baštini zelinskoga kraja. Učitelji i učiteljice razredne i predmetne nastave zajedno sa svojim učenicima osmislit će zanimljive i poticajne aktivnosti čiji će zajednički cilj biti čuvanje kulturne baštine i kajkavskoga narječja. U sklopu projekta učenici će moći upoznati kajkavsko narječje, razvijati sposobnost verbalne komunikacije, upoznavati kajkavsku književnost, razvijati osjećaj za bogatstvo i ljepotu kajkavskog narječja, stvarati na narječju, izražavati vlastito mišljenje, raditi samostalno, razvijati poduzetnost i kreativnost te razvijati osjećaj odgovornosti i kolegijalnosti u svim aktivnostima. Trudit ćemo se ovim projektom povezati školu i širu zajednicu, uključiti roditelje, djedove, bake, sve zainteresirane koji vole kajkavski i žele da živi bar još sto let!


Za sve prijedloge i poticaje, za dobru volju i ideje sa svih strana otvorili smo e-mail na koji se možete javiti: kajkavskiuskoli@gmail.com te se slobodno uključite u naše ovogodišnje, a možda i višegodišnje planove!

Pripremila Vešligaj Lidija, prof. hrvatskog jezika.


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju