Školska godina 2023./2024.
5.10.2023. Dan učitelja
22.12.2023. Božićna svečanost
27.5.2024. Dan škole
31.5.2024. Projektni dan
Školska godina 2023./2024.
Niži razredi |
|||
1.a | 2.a | 3.a | 4.a |
1.b | 2.b | 3.b | 4.b |
1.P | 2.P | 3.P | 4.P |
1.N | 2.N | 3.N | 4.N |
Viši razredi |
|||
5.a | 6.a | 7.a | 8.a |
5.b | 6.b | 7.b | 8.b |
- | - | 7.c | - |
5.N | 6.N | 7.N | 8.N |
« Ožujak 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
Valentinovo se obilježava 14. veljače. Još se naziva i Danom zaljubljenih jer upravo toga dana slavimo ljubav i darujemo drage osobe.
Učenici produženog boravka Valentinovo su obilježili likovnim radionicama i pisanjem pisma svojoj simpatiji. Flomasterima su crtali motiv zaljubljenih mačaka. Svojim likovnim radovima i pismima ukrasili su pano u holu škole i u prostoru produženog boravka.
Uz Valentinovo se veže i stara narodna uzrečica: „Tičeki se ženiju!“. Tim povodom, naši su učenici slikali pastelama različite ptice stanarice prema promatranju. Možemo zaključiti da su radovi i više nego uspješni.
Sretno Valentinovo, žele vam učenici i učiteljice produženog boravka! ❤️
Maškare, karneval, fašnik, poklade… Naziva je mnogo. No, jedno je sigurno. Svi se veselimo tome danu jer se možemo maskirati u što želimo i barem na jedan dan zamisliti da smo netko drugi.
Tako smo u utorak, 13. veljače, obilježili fašnik i u produženom boravku. Održana je likovna radionica na kojoj su učenici izrađivali šarene i vesele maske od kartona i oslikali ih temperama. Nakon likovne radionice, učenici su nastavili veselo druženje pod maskama uz pjesmu i ples.
Svatko jednom poželi da bude ono što ne može biti.
Bar nakratko se u svakoj veljači možemo iza maske skriti.
Kako bi se ukazalo na vrijednost i važnost močvara, 2. veljače obilježava se njihov dan. Zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja, močvare spadaju u jedan od najugroženijih ekosustava. Često se pritom zaboravlja činjenica da su one staništa velikog broja ptica, riba te ostalih životinjskih, ali i biljnih vrsta.
U sklopu projekta Vrijeme je za priču, učenici produženog boravka poslušali su priču Močvara – priča o životu jednog vretenca. Vjerujemo da je ovaj slikovni priručnik pomogao pri razumijevanju života u močvari te potaknuo djecu na promišljanje kako odgovornim ponašanjem mogu pridonijeti očuvanju i zaštiti močvarnih staništa. Nakon odslušane priče uslijedila je dramska radionica. Lutkice na njihovim prstićima poslužile su kao glavni likovi u našem kazalištu u kutiji, a tema je, naravno, bila močvara. Poslušajte.
U utorak, 6. veljače 2024. obilježili smo Dan sigurnijeg interneta. Odgledali smo dva edukativna videozapisa: Kako zaštititi djecu na internetu? (HAKOM) i Cyberbullyng, prevencija nasilja na internetu i društvenim mrežama, a zatim smo porazgovarali o sadržaju tih filmova s naglaskom na osobna iskustva učenika pri korištenju internetom. Na kraju smo zaključili da je važno podizati digitalnu svijest, odgovorno se ponašati prilikom korištenja digitalne tehnologije te voditi računa o zaštiti osobnih podataka. Naučili smo da je svaku neprimjerenu poruku potrebno sačuvati i pokazati roditeljima ili policiji. Dijete mora znati da će ga roditelj ili učitelj zaštititi te da mu se uvijek može obratiti za pomoć. Pravila ponašanja na internetu su ista ili slična onima u stvarnom životu.
Za korištenje pojedinih društvenih mreža postoji dobna granica. Pridržavaju li je se učenici, pogledajmo u provedenoj anketi.
U anketi je sudjelovalo 20 učenika produženog boravka naše škole (učenici od 1. do 3. razreda).
Sve je bijelo, sve je bijelo:
grad i selo, polje, gaj.
Cijelog dana, veče cijelo
svud se blista bijeli sjaj.
Gustav Krklec
Povratkom u školske klupe nakon zimskih praznika, učenici produženog boravka ukrasili su školski pano svojim likovnim radovima. Učenici su temperama slikali grad zimi na mjesečini koristeći tonove plave boje.
Osim uspješnih likovnih radova, učenike je obradovao i dugoočekivani snijeg. Ovo je bila sjajna prilika za zimske radosti i boravak na svježem zraku, stoga su učenici uživali na snijegu i odlučili napraviti svoje snjegoviće! 😊
Međunarodni dan obrazovanja obilježili smo 24. siječnja. Učenici produženog boravka prisjetili su se dana kada su krenuli u školu, a zatim su poslušali priču Ane Đokić Dan kada je Gogo Grozni krenuo u školu u interpretaciji Hrvoja Kečkeša. Nakon analize odslušane priče, uslijedila je rasprava s temom Je li dobro da postoje škole? Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine. Jedna je skupina zauzela potvrdno stajalište, dok je druga pokušala ukazati na nedostatke .
Evo kako su djeca obrazložila svoja stajališta.
DOBRO JE DA POSTOJE ŠKOLE
Naučili smo čitati, pisati i računati zato što idemo u školu.
Da nema škola, ne bi bilo ni knjiga iz kojih se može puno naučiti. Zahvaljujući školama imamo puno knjiga i pisaca.
Svijet bi bio neobrazovan i nezanimljiv jer ne bi bilo računala. Oni koji su izumili računala bili su pametni zato što su išli u školu.
Bez škole ne bi bilo učitelja i učiteljica, a to bi baš bilo tužno. Potrebno je što više učitelja da mogu svoje znanje prenositi drugima.
Zahvaljujući školama imamo inženjere koji projektiraju zgrade i automobile.
Da nema škole, djeca ne bi imala tako puno prijatelja.
Da nema škole, ne bi postojali genijalci kao što je bio Albert Einstein.
NEDOSTACI
Neki su ljudi iskoristili svoje znanje i ne rade dobra djela, zato imamo ratove.
Previše inženjera i izumitelja znači da ima i previše zgrada i automobila, a premalo prirode i brige za prirodu.
Pametni školovani ljudi izumili su novac. Neki ga imaju previše i misle samo na sebe i bogatstvo.
Previše knjiga znači opet da se ne misli na prirodu jer se knjige izrađuju od papira, a papir od drveta.
Svatko može imati puno prijatelja iako ne ide u školu. Obično prijatelji žive u istom selu, a ne u školi.
Zaključak: Potrebno je učiti i stjecati znanje, ali treba dobro razmisliti kada to znanje želimo primijeniti jer moramo misliti za dobrobit čovječanstva.
Na kraju smo ukazali na to da sva djeca svijeta nemaj priliku i pristup kvalitetnom obrazovanju, a to je temeljni preduvjet za izgradnju pravednijeg društva.
Učenici produženog boravka nastavljaju s projektom Pčele – biti ili ne biti i u drugom polugodištu. Podijeljeni u skupine, učenici su istraživanjem na školskim tabletima osvježili već prije stečena znanja, a i doznali nova:
Nakon istraživanja, učenici su ponovili naučeno te prezentirali što su novo saznali i naučili o ovim temama.
Uz istraživački zadatak učenici su izradili plakat te džepne brošure o pčelama. Na plakatu prikazana je razlika između ose, stršljena, bumbara i pčele; građa tijela pčele medarice te uloga pčele radilice, matice i truta. Na džepnim brošurama učenici su crtali svaku fazu životnog ciklusa pčela medarica.
U prosincu je zavladalo blagdansko ozračje u produženom boravku. Učenici su bili jako vrijedni i izradili su mnoštvo božićnih ukrasa i radova. Početkom adventa izradili su adventske vjenčiće i adventski kalendar koji sadrži zanimljive poruke. Uz pomoć svojih učiteljica, učenici su sašili božićna drvca koja su našla svoja mjesta u snježnom gradu kojeg su učenici samostalno izradili od kartona. Na taj su način uvježbali još jednu praktičnu i životnu vještinu – šivanje. Na kraju, odlučili su se zasluženo počastiti medenjacima koje su sami izradili. Naučili su i najvažniju poruka Božića; nisu važni darovi ispod drvca, već obitelj, zajedništvo, mir te solidarnost s najpotrebitijima. Sretan i blagoslovljen Božić, uz obilje zdravlja, mira i zajedništva, žele vam učenici produženog boravka i njihove učiteljice Višnja i Petra!!!
Ove su nastavne godine učenici produženog boravka započeli novi projekt pod nazivom Pčele - biti ili ne biti. Neki od ciljeva ovog projekta su spoznati važnost pčela za opstanak mnogih biljnih vrsta, upoznati medonosne biljke zavičaja te podići svijest učenika o važnosti zaštite pčela. Projekt su započeli predavanjem gosp. Mladena Čubrila, predsjednika Pčelarske udruge Matica iz Sv. Ivana Zeline. On ih je upoznao s građom tijela pčele te organizacijom rada unutar jedne košnice. Uslijedile su likovne radionice, a mnoge druge još su pred njima.
Učenicima produženog boravka nije manjkalo kreativnosti prilikom izrade lutkarskog kazališta u kutiji. Na taj su način 24. 11. obilježili Dan hrvatskog kazališta. Knjižničarka Maja Dorić upoznala ih je s pravilima ponašanja u kazalištu pa su učenici mogli krenuti u avanturu. Glumeći su razvijali jezične vještine govorenja i slušanja, što je u današnjem svijetu digitalnih tehnologija iznimno važno.
Uoči ovog posebnog dana učenici produženog boravka, zajedno s knjižničarkom Majom i sa svojim učiteljicama, odlučili su poslušati priču M. Jozić Dotakni nebo.
Slikovnica na djeci prilagođen način priča priču o Vukovaru. Vukovarski vodotoranj glavni je lik ove priče. On se obraća najmlađima govorom ljubavi i ponosa, a ne govorom mržnje. Ističe da je sretan jer je za njega došlo jedno ljepše vrijeme u kojem može sanjati svoje snove. Nakon razgovora o pročitanom djelu uslijedila je likovna radionica s istom tematikom.
Posve polako, u maglenom plaštu,
Jutros je ušla u selo…
D. Cesarić
Svjetski dan jabuka ne obilježava se samo kako bismo promovirali konzumaciju ovog voća i ukazali na njegove brojne koristi za zdravlje, već kako bismo podigli svijest o ekološkom uzgoju jabuka i ukazali na važnost očuvanja okoliša. Tom su prigodom učenici produženog boravka na dramskoj radionici izveli uprizorenje igrokaza Jabuka i crv. Osim što su glumeći razvijali svoje komunikacijske vještine, samopouzdanje i kreativnost, shvatili su značenje izreke NIJE BITNO ONO ŠTO JE IZVANA, VEĆ ONO ŠTO JE UNUTRA, odnosno da lijep izgled jabuke ne znači nužno i da je jabuka ukusna.
Kravata potječe iz 17. stoljeća. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata hrvatski vojnici nosili su vrpce oko vrata kao dio svoje vojne odjeće. Francuski vojnici primijetili su taj dio uniforme i počeli ga prvotno nazivati „a la croate“ (na hrvatski način), a kasnije „cravate“. Tijekom vremena kravata je mijenjala svoj oblik i postala je popularna u Europi. Danas je kravata dio poslovnog odijevanja i najčešće se nosi uz košulje i odijela te se smatra izvornim hrvatskim proizvodom odnosno simbolom.
Učenici produženog boravka 18. listopada također su obilježili Svjetski dan kravate. Nakon prezentacije o povijesti kravate, na likovnoj su radionici crtali flomasterima taj modni dodatak.
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada. On je bitan podsjetnik na važnost hrane u našim životima i na potrebu za održivim pristupom proizvodnji hrane kako bismo osigurali dostatnu, sigurnu i zdravu hranu za sve ljude. Povodom tog dana učenici produženog boravka, podijeljeni u skupine, izradili su svoj tanjur zdrave hrane. Najveće veselje uslijedilo je izradom zdravih kolačića bez šećera i smoootie napitaka od donesenog voća.
Shvatili su da je potrebno promijeniti prehrambene navike te da je hranu potrebno dijeliti s onima koji je nemaju jer dijeliti hranu znači dijeliti ljubav.
“Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu. Naša veličanstvenost nije tolika u tome da popravimo svijet, kolika je u našoj sposobnosti da promijenimo sebe." M. Gandhi
Povodom Dječjeg tjedna, kojeg smo obilježili od 2. do 6. listopada, učenici produženog boravka u suradnji s Društvom Naša djeca - Sv. Ivan Zelina sudjelovali su u likovnoj radionici u sklopu projekta STEM – Budućnost za 5. Tema radionice bila je 5 hrvatskih izumitelja koji su promijenili svijet. Nakon kratke prezentacije o Nikoli Tesli, Marinu Getaldiću, Slavoljubu Penkali, Ruđeru Boškoviću i Faustu Vrančiću, učiteljice su pokrenule raspravu o njihovom doprinosu svijetu. Podijeljeni u pet skupina učenici su izabrali po jednog izumitelja koji ih je najviše inspirirao. Kombiniranom tehnikom (akvarel + crni flomaster) prikazali su njegov lik i djelo (izum). Ova likovna radionica ne samo da je potaknula kreativnost učenika, već im je omogućila bolje razumijevanje povijesti i znanosti. Spoznali su važan doprinos Hrvatske u svijetu inovacija.
Učenici i učiteljice produženog boravka radionicu povodom Svjetskog dana zaštite životinja započelisu zagonetkama. Razgovarali su o svojim kućnim ljubimcima i odnosu prema njima. Posebnu važnost usmjerili su na ponašanje i odnos prema životinjama. U sklopu projekta Vrijeme je za priču knjižničarka Maja Dorić pročitala je slikovnicu Božidara Prosenjaka Kućni ljubimci. Razgovarali su o pročitanoj slikovnici te predstavljali koja bi životinja željeli biti i zašto. Izradili su osobne iskaznice svojih kućnih ljubimaca.
Svjetski dan stanovanja obilježava se svake godine prvog ponedjeljka u listopadu. Tako su i učenici produženog boravka sa svojim učiteljicama obilježili taj dan. Razgovarali su o pojmu stanovanja, objašnjavali što je za njih dom te nabrajali članove svoje obitelji. Istaknuli su važnost zajedništva, međusobnog poštovanja i uzajamne pomoći. Zaključili su da je svakoj osobi potrebna podrška, društvo i da čovjek svoje ciljeve u potpunosti može ispuniti uz podršku obitelji. Izradili su kuće u kojima su prikazali osobe s kojima stanuju.
Kako bismo ukazali na važnost očuvanja tog zaštitnog sloja, svake godine 16. rujna obilježavamo Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača.
Što je ozon, koja je njegova uloga u atmosferi, kako nastaju ozonske rupe te koja je naša uloga u očuvanju ozonskog omotača, pitanja su na koja su učenici produženog boravka pokušali dobiti odgovore.
Pomoću crtanog filma Ozzy Ozone učiteljice su učenicima približile tako ozbiljnu temu i upoznale ih s njima nepoznatim pojmovima.
Shvativši važnost očuvanja ozonskog omotača, učenici su izradili plakat kojim žele prenijeti poruku i osvijestiti što veći broj učenika naše škole da je OZONSKI OMOTAČ ČUVAR ŽIVOTA NA ZEMLJI.